Đurđevački pijesci stoje kao izuzetna anomalija, prava pustinja usred zemlje poznate po svojim bujnim krajolicima i kristalno čistoj jadranskoj obali. Smješteni otprilike 70 kilometara istočno od Zagreba, ovaj skriveni dragulj izaziva znatiželju.
Više slika s putovanja pogledajte na mom Instagram profilu @ana.ivancic.sola.
Kako je nastala hrvatska pustinja?
Đurđevački pijesci prostiru se na površini od oko 15 četvornih kilometara i proizvod su tisućljetnih geoloških procesa. Njegov krajolik karakteriziraju valovite pješčane dine od kojih neke dosežu visinu i do 8 metara. Na nastanak pustinje utjecala je kombinacija vjetra, vode i specifičnih karakteristika tla. Iako Hrvatska nije poznata po pustinjskoj klimi, jedinstveni mikrookoliš stvoren ovim čimbenicima iznjedrio je ovaj zadivljujući teren.
Priča o pijescima u Podravini počinje u davnoj prošlosti, za ledenih doba u visokim Alpama. Golemi ledenjaci dominirali su tada alpskim krajolikom i svojom težinom usijecali doline, mrveći stijene u sitan pijesak koji se taložio u ledenjačkim jezerima i rijekama. Nastavljajući svoj put otapanjem ledenjaka iz sljevova u Alpama, rijeke Mura i Drava donosile su pijesak u Panonsku nizinu i zbog sporog su ga tijeka opet taložile.
No, pijesak ni ovdje nije mirovao. U suho doba godine pokrenu bi ga vjetar i od njega stvarao dine, koje je neprestano pomicao. Tako je nastao 12 kilometara dug pojas Podravskih pijesaka, poznatiji kao Hrvatska Sahara, a jedan su njezin dio i Posebni geografsko - botanički rezervat Đurđevački pijesci.
Bioraznolikost u pijesku:
Suprotno uobičajenoj percepciji pustinje kao neplodne pustoši, u Đurđevačkim pijescima nalazi se iznenađujuća lepeza biljnog i životinjskog svijeta. Vegetacija koja ovdje uspijeva evoluirala je kako bi se prilagodila zahtjevnim uvjetima pjeskovitog tla i sušne klime. Pustinja obiluje otpornim vrstama kao što su šiška, majčina dušica, kleka i razne vrste trava. Ove biljke pridonose pustinjskom ekosustavu, pružajući utočište i hranu životinjama koje ovaj okoliš nazivaju domom.
Jedan od ciljeva zaštite ovog područja je očuvanje preostalog dijela pješčanih naslaga kao specifičnog staništa važnog za postanak osebujne vegetacije pijesaka biljne zajednice trave sivkaste gladice i vlasulje bradice, uz koje je vezan velik broj biljnih i životinjskih vrsta, od kojih neke ne možemo pronaći nigdje drugdje u Hrvatskoj.
Životinjski svijet u hrvatskoj pustinji
Jedinstvena pustinjska mikroklima podržava razne gmazove, poput pješčanih guštera i europskih zelenih guštera. Ova su se stvorenja prilagodila pješčanom terenu i često ih se vidi kako se sunčaju. Kukci također igraju ključnu ulogu u ekosustavu, a kornjaši i drugi kukci doprinose osjetljivoj ravnoteži života u pustinji.
Jedan od najpoznatijih stanovnika pustinje je Mravlji lav ili mravolovac. Njegova ličinka gradi ljevkastu udubinu u pijesku koja služi kao lovka za sitne kukce, posebno mrakve. Kada se mrav približi rubu lijevka, pijesak je pod njim odroni i on padne na dno, ravno u čeljusti mravolovca.
Dosta povijesti, gdje se pustinja nalazi?
Kad u Google tražilicu upišete Hrvatska pustinja, većina slika i sadržaja upućuje vas na Đurđevačke pijeske. Na Googlu ćete vidjeti i par slika predivnih pješčanih dina. Doći ćete u Đurđevačke pijeske i možda se razočarati, jer niste na "pravom mjestu". Nemojte se razočarati, jer je divno. Ne mora biti pustinja samo pijesak, može biti pustinja s biljnim i životinjskim svijetom kao što je slučaj s ovom.
Ako baš ciljate dine, onda se morate uputiti na Dravske peske smješteni između Kloštra Podravskog i Kalinovca.
Mi smo se ovaj put zadržali u Đurđevačkim pijescima, Starom gradu Đurđevcu, te u "Hrvatskoj Sahari" (projekt Turističke zajednice grada Đurđevca". Đurđevački pijesci se nalaze odvojeno od Starog grada i Hrvatske Sahare.
Moj prijedlog je da u Google upišete Đurđevački pijesci i najprije obiđete to područje. Zatim 6 km dalje nalazi se Stari grad Đurđevac (unutar kojeg se nalazi muzej i restoran s finom hranom i pićem u predivnom ambijentu unutar dvorca). U restoranu kupite karte za "Hrvatsku Saharu" koja se nalazi preko puta Starog grada, a tamo će vas dočekati predivan mali park s mini kućicama, mini Crkvom i mali zoo vrt s devama, kozama, magarcima, mini konjima, patkama, guskama, biserkama, alpakom ili ljamom (nisam sigurna) itd. Cijene ulaznica i radno vrijeme pogledajte OVDJE.
U Hrvatskoj Sahari uživat će odrasli i djeca. Upoznat ćete ogromnu devu Romea, kozice će vas slijediti i tražiti da ih češkate, malo će vam prožvakati haljinu i sl. Zabava je zagarantirana.
Restoran ima jako dobru ponudu i prihvatljive cijene. Osim stalnog menija imate i dnevni meni, a cijelu ponudu s cijenama pogledajte na njihovoj web stranici OVDJE. Ispred Starog grada Đurđevca imate besplatan parking.
Poslije ovog svega možete otići i do Dravskih pesaka, mi smo ostavili za drugi put.
Ostale putne članke pročitajte OVDJE.
Do idućeg putnog pozdrav,
Ana Ivančić
